U postupku je utvrđeno da je tuženi u članku u svojim novinama objavio informaciju koja je neistinita i koja povređuje pravo tužioca na objektivno informisanje u toku krivičnog postupka koji se protiv njega vodi.
Tuženi se obratio tužbom sudu radi ispravke informacije, označavajući kao tuženog glavnog urednika. Tuženi je u žalbi naveo da Zakon o javnom informisanju obavezuje odgovornog urednika na objavljivanje ispravke informacije, međutim, kako je odredbom člana 30. Zakona o javnom informisanju propisano da glavni urednik javnog glasila ima svojstvo odgovornog urednika tog javnog glasila, Vrhovni sud je ovaj prigovor nedostatka pasivne legitimacije smatrao neosnovanim. Istovremeno žalbeni navod tuženog da je u drugom članku novina koje izdaje tuženi, posredno data tačna informacija za koje krivično delo je tužilac optužen i osuđen, ne može se smatrati ispravkom neistinito objavljene informacije u smislu člana 56. stav 1. Zakona o javnom informisanju, koji propisuje da se odgovor, odnosno ispravka objavljuje u istom delu glasila, u istom izdanju, u istoj rubrici, i na istoj stranici, sa istom opremom, odnosno u istom delu emisije, kao što je bila objavljena informacija na koju se odgovara i to pod istim naslovom, a uz oznaku "odgovor", odnosno ispravka, kako je dakle u toku prvostepenog postupka dokazano da je objavljena informacija neistinita, nepotpuna i netačno preneta, to je i Vrhovni sud našao da ne postoje razlozi da sud ne naredi objavljivanje ispravke koje se predviđeni odredbom člana 60. Zakona o javnom informisanju.