Štampa Verzija za štampu

Ne može se steći pravo trajnog korišćenja po osnovu održaja ako se gradsko građevinsko zemljište koristi po osnovu svojine na objektu, akta o davanju na korišćenje gradskog građevinskog zemljišta

Osnov: Zakon o osnovama svojinsko-pravnih odnosa Zakon o građevinskom zemljištu
Sud: Vrhovni sud Srbije*   Datum: 08.09.1999 Broj: Rev.1580/98
Abstrakt:

Nižestepeni sudovi smatraju da je tužena stekla pravo trajnog korišćenja po osnovu održaja u smislu člana 28. stav 4. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa, jer se u državini spornog gradskog građevinskog zemljišta nalazi neprekidno duže od 20 godina kao savestan držalac.
Postoji mogućnost sticanja prava korišćenja na izgrađenom građevinskom zemljištu zato što za područje na kome se zemljište nalazi nije donet detaljni urbanistički plan (zemljište se nalazi u granicama generalnog urbanističkog plana).
Zbog pogrešne primene materijalnog prava, činjenično stanje nije u potpunosti utvrđeno pa se za sada navedeno stanovište ne može prihvatiti kao pravilno.
Održaj je vrsta sticanja prava svojine (a ne prava društvene svojine) originalnim putem na osnovu činjenica koje zakon propisuje (član 28. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa). Po pravilu, održajem se ne može steći pravo korišćenja gradskog građevinskog zemljišta osim ako se gradsko građevinsko zemljište ne koristi po osnovu svojine na tom zemljištu u smislu člana 18. stav 1. Zakona o građevinskom zemljištu ("Službeni glasnik RS", broj 44/95), koji je stupio na snagu u vreme prvostepenog presuđenja.
U slučaju da se gradsko građevinsko zemljište koristi po osnovu svojine na objektu, ili po osnovu akta o davanju na korišćenje gradskog građevinskog zemljišta, ne može se steći pravo trajnog korišćenja po osnovu održaja.
Prema tome, ako je gradsko građevinsko zemljište u konkretnom slučaju korišćeno po osnovu svojine na objektu, mogućnost sticanja putem redovnog ili vanrednog održaja u smislu člana 28. Zakona o osnovnim svojinskopravnim odnosima bila bi u potpunosti isključena, bez obzira na činjenicu da li je donet generalni ili detaljni urbanistički plan.
Promet zemljišta i naknadna parcelacija između korisnika tog zemljišta je zabranjena počev od stupanja na snagu Zakona o određivanju građevinskog zemljišta u gradovima i naseljima gradskog karaktera ("Službeni list SFRJ", broj 5/68), pa zato korisnici zemljišta (osim bliskih srodnika) određenih zakonom, nisu mogli vršiti promet zemljišta bez prenosa svojine na objektu.
Vrhovni sud Srbije, Rev.1580/98 od 24.06.1998

Deskriptori: ZOSPO028 ODRŽAJ ZGZ022 DAVANJE NA KORIŠĆENJE